Pređi na sadržaj

Jun 2025

petak

20. jun

7. jun po starom kalendaru

VodaPosno, kuvano na vodi, bez ulja

Spomen dana

Sveti sveštenomučenik Teodot Ankirski

Ohridski prolog

Sveti mučenik Teodot Ankirski

Ovaj Hristov mučenik beše potajni hrišćanin, i kao takav pomagaše crkvu i sahranjivaše česno tela svetog mučenika. Tako sahrani on i tela sedam devojaka, postradalih za Hrista. Kada doznadoše za nj neznabošci, udariše i njega na muke i pogubiše (v. 18. maj).

Svete mučenice Kiriakija, Velerija i Marija

Sve tri ove mučenice behu iz Kesarije Palestinske. Kada bi gonjenje hrišćana, one se povukoše iz grada u jednu kolibu, i tu se neusipno Bogu moljahu, posteći i plačući, da bi se vera Hristova rasprostrla po vascelom svetu i da bi prestalo gonjenje Crkve. Po nekoj kleveti behu izvedene na sud, mučene i mukama umorene 304. godine. Tako ove slavne device venčaše se vencem mučeničkim.

Sveštenomučenik Markel, papa rimski

U vreme Maksimijana bi osuđen da čuva stoku na jednom određenom mestu. Da bi ugodio Dioklecijanu, koji ga beše uzeo za sacara, Maksimijan poče zidati kupatila u Rimu, takozvane Terme, i gonjaše hrišćane na taj rad kao negda faraon Jevreje u Egiptu. Mnogi hrišćani postradaše tada. Postrada i đakon Kiriak, koji imaše veliku moć nad demonima, i koji isceli demonijačnu ćerku Dioklecijanovu, Artemiju, i ćerku cara persijskog, Joviju, i krsti i jednu i drugu. Postrada tada i ta Artemija, i đakon Sisinije, Smaragd i Largije, drugovi Kiriakovi, i đakon Apronijan, i dva novokrštena vojnika rimska Papije i Mavr, i starac Saturnin i Kriskentijan, i blažene device Priskila i Lukina, koje od svoga bogatstva napraviše grobnice za pobijene mučenike hrišćanske. Sveti Markel, papa, dugo čuvaše stoku, pa najzad od gladi, i poniženja i gnjeta vojničkog izdahnu i predade dušu svoju Bogu.

Sveštenomučenik Markelin, papa rimski

Beše Markelin prethodnik na prestolu rimskom papi Markelu. Pa kada ga car Dioklecijan pozva i pripreti mu mukom, on prinese žrtvu idolima, zbog čega ga car obdari dragocenom haljinom. No Markelin se ljuto raskaja, i poče plakati dan i noć zbog svog odrečenja od Hrista kao negda i apostol Petar. U to vreme bi neki sabor episkopa u Kampaniji. Papa se obuče u vretišče i posu glavu pepelom, pa uđe u sabor i pred svima ispovedi svoj greh proseći da mu sude. Oci mu rekoše, neka on sam sebi sudi. Tada on reče: lišavam sebe svešteničkog čina, koga nisam dostojan; i još: neka mi se telo po smrti ne pogrebe nego baci psima! To reče, i izreče kletvu na onog ko bi se drznuo da ga sahrani. Potom ode caru Dioklecijanu, baci preda nj onu dragocenu haljinu, ispovedi veru u Hrista i naruži idole. Razjaren car naredi te ga mučiše i potom ubiše van grada, zajedno s tri dobra muža: Klavdijem, Kirinom i Antoninom. Tela ove trojice behu odmah pogrebena, a telo papino ležaše trideset šest dana. Tada se javi sveti Petar novom papi Markelu, i naredi mu da pogrebe telo Markelinovo jer, reče: „Ko se smiruje, uzvisiće se“.

Prepodobni Danil Skitski

Iguman znamenitog Skita Misirskog. Učenik svetog Arsenija i učitelj mnogih. Mnoge njegove reči i pouke su kao putevodne zvezde za monahe. Jednom kad su varvari napali Skit, pozovu ga bratija, da zajedno s njima beži. On im odgovori: „Ako se Bog ne brine o meni, na što mi i živeti?!“ Još je govorio Danil: „Ukoliko se telo tvoje goji, utoliko ti duša mršavi“. Podvizavao se u opštežiću četrdeset godina, a potom, 420. godine povukao se u pustinju. On se dogodio u Aleksandriji, kada je jedan opaki svekar ubio snahu svoju zbog njenog celomudrija, svetu Tomaidu (v. 13. april), i on je sa svojim učenikom i sahranio ovu stradalnicu.

Pesma

O grešniče, baci očajanje, Pa prinesi Bogu pokajanje. Očajanje – vragu radovanje. Gle, Markelin arhijerej beše, Pa kada ga na muke uzeše. On pred carem Gospoda izdade, Al’ očaju sebe ne predade, No greh strašni ispovedi javno I krvlju ga svojom opra slavno. O grešniče, i ti ne univaj I ko zmiju grehe ne sakrivaj, Greh sakriven, zmija u nedrima! Srce jede tajnim grešnicima. Petar zgreši – hitro greh odbaci, Tako čine pravi pokajnici. Kad apostol i papa zgrešiše I od Boga oprošteni biše. Kako za te da nema proštenja, Samo kaj se, al’ bez odocnjenja. Smrt te ljuta može odocniti I od Boga navek odvojiti. Hitno, hitno bacaj očajanje. I prinesi hitno pokajanje!

Rasuđivanje

U svetitelja je vrlo izoštrena svest. Ono što obični ljudi smatraju malim grehom, svetitelji smatraju velikim prestupom. Za avvu Danila priča se, da su ga triput hajduci hvatali i odvodili u goru. Dvaput se srećno spasao iz ropstva, a treći put kad je hteo pobeći, udari kamenom jednog od njih i ubije, pa umakne. To ubistvo padne mu na savest kao teško olovo. U nedoumici šta da radi, ode aleksandrijskom patrijarhu Timoteju, ispovedi mu se i potraži savet. Patrijarh ga ublaži i oslobodi svake epitimije. No njega je savest grizla, i on ode u Rim papi. Papa mu kaže isto što i patrijarh Timotej. Opet nezadovoljan Danil je redom posetio i ostale patrijarhe, u Carigradu, Antiohiji i Jerusalimu, ispovedajući se svima njima i tražeći savet. No ostane nezadovoljan. Tada se vrati u Aleksandriju i prijavi vlasti kao ubica. Vlast ga uhapsi. Kada bude suđenje pred knezom, Danil ispriča sve kako je bilo i zamoli, da i sam bude ubijen, kako bi dušu spasao od ognja večnog. Začudi se knez svemu tome, i reče mu: idi, oče, moli se Bogu i za mene, pa makar još sedam drugih ubio! Nezadovoljan i ovim Danil se reši uzeti jednog gubavog čoveka, odneti ga k sebi u ćeliju i služiti mu do smrti, i kad ovaj umre, tada uzeti drugog. Tako i učini; i tek na taj način uspokoji svoju savest.

Sozercanje

Da sozercavam čudesno isceljenje žene krvotočne (Matej 9. 20) i to: 1. kako žena krvotočna sa velikom verom dohvati se skuta od haljine Gospoda Isusa i ozdravi, 2. kako je i moja duša kao žena krvotočna dok god robuje telu i krvi, 3. kako jednim dodirom do Hrista Gospoda duša moja može biti isceljena i oduhotvorena.

Beseda

o ugledanju na mrava

Idi k mravu lenivče, gledaj putove njegove i omudraj. (Priče Sol. 6, 6) Volja je Tvorca, koji nas je poslao u ovaj svet, da delujemo dok smo u svetu. Sam Gospod Isus zapoveda: delujte, stražite! On pohvaljuje one koji umnožavaju date im talante, i osuđuje lenjivce koji svoje talante zakopavaju. Svoje vreme na zemlji on naziva službom i veli, da nije došao da Mu posluže nego da On posluži. On uzima za primer Oca Svoga nebeskog i veli: Otac moj do sada deluje, i ja delujem. Delujte dokle svetlost imate. naređuje On učenicima Svojim. O strašne sramote za čoveka, kada mu se za primer vrednoće ističe mrav; jedna beslovesna tvar! No kad čovek ne ume da se ugleda na vrednoću Boga, nužno je uputiti ga da se ugleda bar na mrava. Mrav celo leto radi i sprema sebi zimnicu. Spremamo li, braćo, i mi zimnicu, koju ćemo otvoriti i pokazati posle smrti? O da ne izađemo praznih ruku pred Onoga, koji nam punim rukama daje dok smo u ovom životu! Lenjost je jedan od smrtnih grehova. Jer umrtvljuje dušu u čoveku. Leno telo je gnezdo poroka; lena duša naseobina đavola. Gospode Svemogući, koji si sav mir i sav delatnost u isto vreme. izbavi nas od pogubne lenosti, i pokreni nas Duhom Tvojim Svetim na sva dela blaga, radi spasenja duša naših. Tebi slava i hvala vavek. Amin.

Sledeći praznik · za 8 dana

Vidovdan

Crveno slovosubota, 28. jun

Riba

Pokušajte