Novi zavet · Poučne knjige (poslanice Svetog Apostola Pavla)
Jevrejima 9
Starozavjetna skinija i žrtve nesavršeni su; Hristova žrtva savršeno spasava i uvodi u nebo.
1
Imala je, doduše, i prva skinija pravila za bogosluženje, a i Svetinju zemaljsku.
2
Jer bješe uređen prvi dio skinije, u njemu svijetnjak i trpeza i postavljeni hljebovi, i to se zove Svetinja.
3
A iza druge zavjese dio skinije, nazvan Svetinja nad svetinjama,
4
Koja imaše zlatnu kadionicu, i kovčeg obložen svuda zlatom, u kome bješe zlatni sasud sa manom, i procvjetali štap Aronov, i ploče Zavjeta,
5
A nad njim heruvimi slave, koji osjenjavahu očistilište; o čemu sada ne treba govoriti podrobno.
6
A pošto ovo bijaše tako uređeno, ulažahu sveštenici svagda u prvi dio skinije da vrše službu Božiju;
7
A u drugi jednom u godini sam prvosveštenik, ne bez krvi, koju prinosi za sebe i za narodne grijehe iz neznanja.
8
Ovim Duh Sveti pokazuje da još nije otvoren put u Svetinju, dokle god prva skinija stoji;
9
Koja je praslika za sadašnje vrijeme, kada se prinose i darovi i žrtve koje ne mogu da usavrše savjest onoga koji služi,
10
A propisane su samo za jela i pića i razna pranja i obrede tjelesne do vremena obnove.
11
Ali kad je došao Hristos, Prvosveštenik budućih dobara, kroz veću i savršeniju skiniju, nerukotvorenu, to jest ne od ove tvorevine,
12
Ne sa krvlju jarčijom ni junčijom, nego sa svojom krvlju uđe jednom za svagda u Svetinju izvršivši vječno iskupljenje.
13
Jer ako krv jaraca i junaca i pepeo od junice, kojom kad se krope nečisti osvećuje ih da budu tjelesno čisti,
14
Koliko li će više krv Hrista, koji Duhom vječnim prinese sebe neporočna Bogu, očistiti savjest vašu od mrtvih djela, da biste služili Bogu živome i istinitome.
15
I zato je On posrednik Novoga Zavjeta, da poslije njegove smrti za iskupljenje od prestupa u prvome zavjetu, prizvani prime obećano vječno nasljedstvo.
16
Jer gdje je zavještanje, mora da bude i smrt zavještača,
17
Jer je zavještanje punovažno tek poslije smrti, pošto nikada ne važi dok je zavještač u životu.
18
Jer ni prvi zavjet nije ustanovljen bez krvi.
19
Tako, kada je Mojsej objavio sve zapovijesti Zakona svemu narodu, onda uze krvi od junaca i jaraca, s vodom i vunom crvenom i isopom, te pokropi i knjigu i sav narod,
20
Govoreći: Ovo je krv zavjeta koji vama odredi Bog.
21
A tako i skiniju i sve sasude bogoslužbene pokropi krvlju.
22
I po Zakonu gotovo sve se čisti krvlju i bez prolijevanja krvi ne biva oproštenje.
23
Trebalo je, dakle, da se slike nebeskih stvari ovako očiste, a same nebeske stvari boljim žrtvama od ovih.
24
Jer Hristos ne uđe u rukotvorenu Svetinju, koja je predobrazac istinske, nego u samo Nebo, da se sada pojavi pred licem Božijim radi nas;
25
Niti ulazi mnogo puta da prinosi samoga sebe, kao što prvosveštenik ulazi u Svetinju svake godine sa tuđom krvlju;
26
Inače bi On morao mnogo puta stradati počev od postanja svijeta; a sada na svršetku vijekova, javi se jednom za svagda da svojom žrtvom uništi grijeh.
27
I kao što ljudima predstoji jedanput umrijeti, a potom sud (Božiji),
28
Tako i Hristos jedanput prinese sebe na žrtvu da ponese grijehe mnogih. A drugi put će se pojaviti ne zbog grijeha, nego za spasenje onih koji ga čekaju.
Prevod: Đura Daničić (Stari zavet), Sveti arhijerejski sinod SPC (Novi zavet). Izvor teksta: svetosavlje.org.