2. o carevima 20

U to vrijeme razbolje se Jezekija na smrt; i dođe k njemu prorok Isaija, sin Amov, i reče mu: Ovako veli Gospod: Naredi za kuću svoju, jer ćeš umrijeti i nećeš ostati živ.

A on se okrete licem k zidu i pomoli se Gospodu govoreći:

Oh, Gospode, opomeni se da sam jednako hodio pred tobom vjerno i s cijelijem srcem, i tvorio što je tebi ugodno. I plaka Jezekija veoma.

I Isaija još ne bješe otišao do polovine dvora, a dođe mu riječ Gospodnja govoreći:

Vrati se i reci Jezekiji, vođu naroda mojega: Ovako veli Gospod Bog Davida, oca tvojega: Čuo sam molitvu tvoju i vidio sam suze tvoje; evo, iscijeliću te, do tri dana ići ćeš u dom Gospodnji.

I dodaću ti vijeku petnaest godina, i izbaviću tebe i ovaj grad iz ruku cara Asirskoga, i braniću ovaj grad zbog sebe i zbog Davida, sluge svojega.

Potom reče Isaija: Donesite grudu suhih smokava. I donesavši, priviše mu na otok, i iscijeli se.

A Jezekija reče Isaiji: Šta će biti znak da će me Gospod iscijeliti i da ću do tri dana otići u dom Gospodnji?

A Isaija reče: Ovo neka ti bude znak od Gospoda da će učiniti Gospod što je rekao: Hoćeš li da otide sjen deset koljenaca naprijed ili da se vrati deset koljenaca natrag?

A Jezekija reče: Lako je da sjen otide naprijed deset koljenaca; nemoj, nego neka se vrati sjen deset koljenaca natrag.

I Isaija prorok zavapi ka Gospodu, i vrati Gospod sjen po koljencima po kojima bijaše otišao na sunčaniku Ahazovu natrag za deset koljenaca.

U to vrijeme Verodah-Valadan, sin Valadanov, car Vavilonski posla knjigu s darom Jezekiji, jer bješe čuo da je bolestan Jezekija.

I Jezekija saslušav poslanike, pokaza im sve riznice svoje, srebro i zlato i mirise, i najbolje ulje, i kuću gdje mu bješe oružje, i što se god nalažaše u riznicama njegovijem, ne osta ništa da im ne pokaza Jezekija u kući svojoj i u svemu gospodstvu svojem.

Tada dođe prorok Isaija k caru Jezekiji i reče mu: Šta su govorili ti ljudi i odakle su došli k tebi? A Jezekija reče: Iz daljne zemlje došli su, iz Vavilona.

A on reče: Šta su vidjeli u tvom dvoru? A Jezekija reče: Vidjeli su sve što ima u mom dvoru; nije ostalo ništa u riznicama mojim da im nijesam pokazao.

Tada reče Isaija Jezekiji: Čuj riječ Gospodnju.

Evo, doći će vrijeme kad će se odnijeti u Vavilon sve što ima u kući tvojoj, i što su sabirali oci tvoji do danas, neće ostati ništa, veli Gospod.

I sinove tvoje koji će izaći od tebe, koje ćeš roditi, uzeće da budu dvorani u dvoru cara Vavilonskoga.

A Jezekija reče Isaiji: Dobra je riječ Gospodnja koju si rekao. Još reče: Je li? Za mojega vijeka biće mir i vjera?

A ostala djela Jezekijina i sva junaštva njegova, i kako je načinio jezero i vodu doveo u grad, nije li zapisano u dnevniku careva Judinijeh?

I počinu Jezekija kod otaca svojih, a na njegovo se mjesto zacari Manasija, sin njegov.