Novi zavet · Zakonske knjige (Sveto Jevanđelje)

Luka 5

Čudesan ribolov i poziv trojice apostola. Iscjeljenje gubavoga i oduzetoga. Pozivanje Levija – Mateja za apostola. O postu.

A dogodi se kada se narod sleže k njemu da sluša riječ Božiju i on stajaše kraj Genisaretskog jezera,

I vidje dvije lađe gdje stoje ukraj jezera, a ribari bijahu izišli iz njih i ispirahu mreže.

I uđe u jednu lađu, koja bijaše Simonova, i zamoli ga da odmakne malo od obale; i sjede i učaše narod iz lađe.

A kad presta govoriti, reče Simonu: Hajde na dubinu i bacite mreže svoje za lov.

I odgovarajući Simon reče mu: Učitelju, svu noć smo se trudili, i ništa ne uhvatismo; ali na tvoju riječ baciću mrežu.

I učinivši to, uloviše veliko mnoštvo riba te im se mreža poče cijepati.

I dadoše znak društvu koje bješe na drugoj lađi da dođu da im pomognu; i dođoše, i napuniše obje lađe tako da se one potapahu.

A kad vidje Simon Petar, pripade koljenima Isusovim govoreći: Iziđi od mene, Gospode, jer sam čovjek grješan.

Jer zaprepašćenje obuze njega i sve koji bijahu s njim zbog lova ribe što uhvatiše,

A tako isto i Jakova i Jovana, sinove Zevedejeve, koji bijahu drugovi Simonovi. I reče Isus Simonu: Ne boj se, od sada ćeš ljude loviti.

I izvukavši obje lađe na zemlju ostaviše sve, i otidoše za njim.

I kada bijaše Isus u jednome gradu, i gle, čovjek sav u gubi, pa vidjevši Isusa pade ničice i zamoli ga govoreći: Gospode, ako hoćeš možeš me očistiti.

I pruživši ruku dohvati ga se, i reče: Hoću, očisti se! I odmah guba otide s njega.

I on mu zapovjedi da nikom ne kazuje: Nego idi i pokaži se svešteniku, i prinesi dar za očišćenje svoje, kako je naredio Mojsej za svjedočanstvo njima.

Ali se glas o njemu još većma širio, i mnoštvo naroda stjecaše se da ga slušaju i da ih on iscjeljuje od njihovih bolesti.

A on se udaljavaše u pustinju i moljaše se Bogu.

I dogodi se jednoga dana kad on učaše, sjeđahu ondje fariseji i zakonici koji bijahu došli iz sviju sela galilejskih i judejskih i iz Jerusalima; i bi sila Gospodnja da ih iscjeljuje;

I gle, ljudi donesoše na odru čovjeka koji bješe oduzet, i tražahu kako da ga unesu i polože pred njega.

I ne našavši kuda bi ga unijeli od naroda, popeše se na kuću i kroz krov spustiše ga sa odrom na sredinu pred Isusa.

I vidjevši vjeru njihovu, reče mu: Čovječe, opraštaju ti se grijesi tvoji.

I počeše pomišljati u sebi književnici i fariseji govoreći: Ko je ovaj što govori hule? Ko može opraštati grijehe osim jedini Bog?

A razumjevši Isus pomisli njihove, odgovarajući reče im: Šta pomišljate u srcima svojim?

Šta je lakše, reći: Opraštaju ti se grijesi tvoji, ili reći: Ustani i hodi?

Ali da znate da vlast ima Sin Čovječiji na zemlji opraštati grijehe, – reče oduzetome: Tebi govorim, ustani i uzmi odar svoj i idi domu svome.

I odmah ustade pred njima, i uze na čemu ležaše, i otide domu svome slaveći Boga.

I svi se zadiviše, i slavljahu Boga, i ispunivši se straha govorahu: Čuda se nagledasmo danas!

I potom iziđe, i vidje carinika po imenu Levije gdje sjedi na carini, i reče mu: Hajde za mnom.

I ostavivši sve, ustade i pođe za njim.

I priredi mu Levije kod kuće svoje veliku gozbu; i bješe mnoštvo carinika i drugih koji sjeđahu sa njim za trpezom.

I gunđahu književnici njihovi i fariseji govoreći učenicima njegovim: Zašto sa carinicima i grješnicima jedete i pijete?

I odgovarajući Isus reče im: Ne trebaju zdravi ljekara nego bolesni.

Nisam došao da pozovem pravednike nego grješnike na pokajanje.

A oni mu rekoše: 3ašto učenici Jovanovi poste često i molitve čine, a tako i farisejski; dok tvoji jedu i piju?

A on im reče: Zar možete natjerati svatove da poste dok je ženik s njima?

Nego će doći dani kad će se oteti ženik od njih, i onda će postiti u one dane.

Kaza im pak i priču: Niko ne meće zakrpu od nove haljine na staru haljinu, inače će i novu razdrijeti, i staroj ne odgovara zakrpa od nove.

I niko ne sipa vino novo u mjehove stare, inače vino novo razdere mjehove, i ono se prolije, i mjehovi propadnu.

Nego vino novo u mjehove nove treba sipati, i oboje će se sačuvati.

I niko ko je pio staro neće odmah novoga; jer veli: staro je bolje.

Glave · Luka

Prevod: Đura Daničić (Stari zavet), Sveti arhijerejski sinod SPC (Novi zavet). Izvor teksta: svetosavlje.org.